...
Prijedlozi se spajaju obavezno s članovima i pokaznim pridjevima (tj. zamjenicama):
spajanja em de a por + um(a) = num(a) dum(a)* — — + o = no do ao pelo + a = na da à pela + este/a = neste/a deste/a — — + esse/a = nesse/a desse/a — — + aquele/a = naquele/a daquele/a àquele/a —
Množina ovih oblika je analogna množini samih članova i pokaznih pridjeva.
Oblici označeni zvjezdicom (*) su samo govorni, kolokvijalni (dum itd.)
U portugalskom postoje dva broja: jednina i množina, te dva roda: muški i ženski (u hrvatskom postoje minimalno tri roda).
Rod većine imenica se može prepoznati po završetku: ako imenica završava na -o ili suglasnik, radi se o imenici muškog roda, a ako završava na -a, to je imenica ženskog roda (to je više-manje slično hrvatskom).
Postoje i neki izuzetci.
Množina imenica se normalno tvori dodavanjem -s, odnosno -es ako imenica završava na suglasnik r, s ili z.
U portugalskom postoji opće pravilo:
Ako riječ završava na -m (koji zapravo znači samo nazalni izgovor preth. samoglasnika!), tada:
- na tu riječ dolaze nastavci kao da riječ završava na samoglasnik (u izgovoru zapravo i završava)
- taj m se mijenja u n ispred nastavaka.
Npr: nuvem "oblak" + s = nuvens
Pridjevi obično stoje iza imenica i moraju se prilagoditi rodu i broju imenice (kao u hrvatskom: "crni pas" ali "crna mačka").
pridjevi m ž m/ž jd branco branca doce mn brancos brancas doces
Neki pridjevi (mnogi koji završavaju na -e, -l i sl.) nemaju posebne oblike za muški i ženski rod.
Pravila za množinu pridjeva su ista kao za množinu imenica.
Pridjevi za boje:
branco, -a "bijel" amarelo, -a "žut" cinzento, -a "siv" vermelho, -a "crven" preto, -a "crn" azul "plavi" castanho, -a "smeđi" verde "zelen"
Međutim, članovi (artigos) i ostali determinatori (poznati u hrv. gramatikama kao "pokazne zamjenice" i na portugalskom kao pronomes demonstrativos) stoje ispred imenice. Oni su:
članovi i
determinatorijednina množina m ž m ž neodr. čl., "neki" um uma uns umas odr. čl., "the" o a os as ("ovaj, ova") este esta estes estas "taj, ta" esse essa esses essas "onaj, ona" aquele aquela aqueles aquelas
Svi oblici su zapravo pravilni, kao za pridjeve. Pravilan je i neodređeni član, ako se sjetimo pravila -m + nastavak = -n + nastavak.
Kao i u hrvatskom, u govornom jeziku, umjesto este "ovaj", češće se koristi esse "taj".
